U organizaciji JU Centar za očuvanje i razvoj kulture manjina Crne Gore večeras je u Narodnoj biblioteci “Radosav Ljumović“ u Podgorici promovisana Antologija kratke proze albanskih pisaca Crne Gore „Svi naši“.
Govorili su: urednik Anatologije akademik Zuvdija Hodžić, recenzenti dr Hadži Šabani (Dr.Haxhi Shabani i dr Draško Došljak i direktor JU Centar za očuvanje i razvoj kulture manjina Crne Gore Salko Luboder.
Moderatorka je bila Vesna Šoškić.
Akademik Zuvdija Hodžić ističe kako je veoma ponosan i srećan zbog rada na Antologiji. Ova knjiga govori o Crnoj Gori, multietičnosti i suživotu. Zahvaljujući JU Centrar za očuvanje i razvoj kulture manjina Crne Gore u kontinuitetu se prezentuje bogastvo kulture manjina. Imamo sjajne albanske pisce u Crnoj Gori i oni koji više ne żive ovdje, nikada se nijesu odrekli Crne Gore, istakao je Hodžić.
Dr Hadži Šabani (Dr.Haxhi Shabani) smatra da u kulturnom aspektu Albanci koji žive na svojim teritorijama u današnjoj Crnoj Gori nose dvostruki teret na svojim leđima – da sačuvaju svoj identitet i da se integrišu unutar nacionalne kulture i kulture države u kojoj žive. Primorani su, dakle, da se kreću putem s dvije kolovozne trake.
“Na prvoj moraju da sačuvaju svoju identitetsku pripadnost, jer bi integrisanje bez njihova istorijskog, jezičkog i kulturnog identiteta imalo katastrofalne posljedice za njihovu albansku budućnost. Na drugoj da sačuvaju i razvoj toga identiteta što postaje komplikovano, ali ne i nemoguće, imajući u vidu izazove ovoga stoljeća, u kojem su naročito demografska kretanja nepovoljna za njih. Očuvanje nacionalnog bića Albanaca u Crnoj Gori ima veoma važnu jezičku i uopšte kulturnu pozadinu. Moramo da podsjetimo da su na područjima na kojima oni žive, nađeni bez sumnje prvi tragovi i dokazi postojanja pisanoga albanskog jezika, odnosno da je Đon Buzuku (Gjon Buzuku) bio prvi autor koji je priredio prvu knjigu na albanskom jeziku – „Meshari“ (Misal)”, kazao je Šabani.
Po njegovoj ocjeni ova knjiga, koja sadrži „istorije davnih snova“ proznih autora (preformulisano prema naslovu pripovijetke pisca Mahmeta Kraje „Istorija jednog davnog sna“) pokušaj je u tome pravcu koji, i to ne prvi put, čini Centar za očuvanje i razvoj kulture manjina. Baš i ova knjiga i autori koji su njom obuhvaćeni, iako je prije svega književna, znači fikcijska, vezana je uz porijeklo i osnovni identitet, zato su i priče ovih pisaca „(književne) istorije davnih snova“.Ovom je knjigom obuhvaćeno svega 11 autora i to kroz odlomke iz njihove proze, pretežno narativne.
Prof. dr Draško Došljak podsjeća na pojmovno značenje riječi antologija: “ Kada znamo da riječ antologija poriče od grčkih riječi anthos – cvijet i legein – izabrati, te da na grčkom označava – skupljanje cvijeća, onda ova knjiga Svi naši predstavlja jedan zbornik književnih cvjetova i njeno pojavljivanje predstavlja prvorazredni kulturni događaj”.
Antologija, zahvaljujući izdavaču CEKUM-u po ocjeni prof. dr Došljaka predstavlja jednu novu zajedničku estetsku cjelinu,a pojedinačne proze predstavljaju pisce koji stvaraju posljednjih 60 godina. Antologija je dobra slika i presjek stvaralaštva autora koji pisu na albanskom jeziku. Zastupljeni autori su pripadnici različitih generacija,književnih škola i poetika. Njihova djela vezujemo za različite prostore kao i za vremenske ambijente – od minulih vremena i društva koje je nestajalo do sudbina ovovremenih ljudi.
“Ova antologija otvara i nove izazove za prevode djela albanskih pisaca na crnogorski jezik, a time i mogućnost cjelovitijeg sagledavanja književnih djela ovih autora ”, istako je prof. dr Draško Došljak.
Salko Luboder je istakao da se Javna ustanova Centar za očuvanje i razvoj kulture manjina Crne Gore prihvatila pionirskog posla pripreme i izdavanja Antologije kratke proze albanskih pisaca Crne Gore simboličnog naziva Svi naši. Njena osnovna odlika, ujedno i najprepoznatljivija vrijednost, sastoji se u tome što se Antologija pojavljuje u dvojezičnom izdanju, odnosno na albanskom i crnogorskom jeziku. Čitaocima koji se ne služe albanskim jezikom pruža se prilika da na crnogorskom jeziku čitaju djela autora zastupljenih u Antologiji, kazao je Luboder. „Kao takva predstavlja svojevrsnu umjetničku draguljarncu u koju je pohranjeno književno blago koje su stvorili albanski stvaraoci u Crnoj Gori. Moglo bi se reći da je ona ujedno i kovčeg u kojem se čuvaju i pokazuju multikulturalne vrijednosti i interkulturalna prožimanja naše zemlje“, mišljenja je Luboder. „Cilj knjige je da predstavi duhovno bogatstvo Crne Gore, budući da su kultura i umjetnost koju stvaraju pripadnici manjinskih naroda naše zemlje dio jedinstvenog kulturnog i umjetničkog dobra Crne Gore, istovremeno nikako ih ne razdvajajući od njihovih nacionalnih književnosti i kultura”, zaključuo je Luboder.
