U organizaciji JU Centar za očuvanje i razvoj kulture manjina Crne Gore i Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore večeras je u Narodnoj biblioteci “Radosav Ljumović“ u Podgorici održana promocija knjige „Poezija bokeljskih Hrvata” – antologija hrvatskog pjesništva od 16. do 21. stoljeća.
Priređivači Antologije su mr Božidar Proročić i dr Željka Lovrenčić.
Izdavač je JU Centar za očuvanje i razvoj kulture manjina Crne Gore.
Knjiga o pjesništvu bokeljskih Hrvata je prvi antologijski izbor koji obuhvata period od pet vjekova, u kojem je zastupljen jedan broj pjesnika kojih nije bilo u ranijim izborima. Istina, bilo je i prije antologijskih pregleda bokeljskog pjesništva za određene, kraće vremenske etape koji su omogućavali manje ili više ograničen uvid u cjelokupnost pjesničkog stvaralaštva Boke. Međutim, pjesnički niz sa vremenskim kontinuitetom od početka 16. vijeka do današnjih dana i recentnim pjesništvom Boke kotorske, posebna je vrijednost ove knjige.
Govorili su: književnik i publicista mr Božidar Proročić, prof. Veljko Đukanović, književnik Adrijan Vuksanović i direktor Centra za očuvanje i razvoj kulture manjina Crne Gore Salko Luboder.
Mr Božidar Proročić je istakao da je u pojedinim ranije objavljenim antologijama i izborima veća pažnja posvećena starijoj bokeljskoj poeziji dok je poetsko stvaralaštvo autora iz XX i XXI stoljeća manje istraživano. “Mi smo obradili i taj dio, te u knjigu koju promovišemo uvrstili i niz savremenih pjesnika. Namjera nam je bila obuhvatiti što više imena i dati što širu sliku njihovog djelovanja kroz stoljeća. Pjesnici su poređani hronološkim slijedom i predstavljeni s nekoliko pjesama ili odlomaka. Radi lakšeg proučavanja njihovog stvaralaštva i nasljeđa koje ostavljaju mlađim naraštajima, ali i zbog potpunijeg uvida u njihov život, potrudili smo se pronaći nešto opširnije biografije. I to je jedna od specifičnosti ove knjige”, naglasio je Proročić.
Profesor Veljko Đukanović je naveo da su kod većegeg broja pjesnika dati prelijepi opisi Boke s jednom dozom divljenja i glorifikacije njenih gradova. “Značajno mjesto u Antologiji zauzimaju ljubavne pjesme, ali i poezija koja govori o smislu ljudskog postojanja, kao i o prolaznosti života. Značaj ove Antologije ogleda se u tome što su svi zastupljeni autori Boku doživljavali kao svoju, a ipak su ostali vjerni svom hrvatskom identitetu. Jezik kojim su pisali je izvorni jezik bokeljskih Hrvata u određenim razdobljima i on ostaje kao svjedočanstvo jednog vremena”, kazao je Đukanović.
Književnik Adrijan Vuksanović naglašava da je značajno što je Centar za očuvanje i razvoj kulture manjina Crne Gore kao državna institucja stao iza ovog projekta prepoznavajući njegov značaj i vrijednost. “Jedan vremenski interval koji pripada kulturi Hrvata u Crnoj Gori na ovaj način je publiciran. Antologija počinje sa pjesnikom koji se zove Juraj Bizanti, a završava pjesnikom po imenu Tripun Grgurević. Vremenski razmak izmedju njih je 504 godine. Dakle, obuhvatili smo prošlost, a i došli do sadašnjeg trenutka. Znači da koliko god bježali od prošlost i trudili se da je zanemarimo, ona je uvijek aktuelna. Večeras ovim dogđajem zapravo uprisutnujemo prošlost i sve vrijednosti o kojima govorimo”, zaključio je Vuksanović.
Salko Luboder je istakao da Antologija predstavlja značajan doprinos očuvanju i unapređenju kulture, duhovnosti i indentiteta Hrvata u Crnoj Gori, što je saglasno temeljnim odrednicama programskog djelovanja i institucionalnlnim ciljevima Centra za očuvanje i razvoj kulture manjina Crne Gore.
Knjiga će omogućiti šire upoznavanje sa kulturnom i književnom baštinom Hrvata u Crnoj Gori, doprinoseći multikulturalnim vrijednostima i interkulturalnim prožimanjima. „ Objavljivanjem ove knjige Javna ustanova Centar za očuvanje i razvoj kulture manajina Crne Gore se još jednom legitimiše kao ozbiljan izdavač i ustanova kulture čija izdavačka djelatnost posljednjih godina skreće pažnju kulturne i umjetničke javnosti u Crnoj Gori i u regionu“, zaključio je Luboder.
Moderatorka programa bila je Vesna Šoškić.
Promocija je organizovana uz tehničku podršku Narodne biblioteke “Radosav Ljumović“.
