U Rožajama promovisan Leksikon slikara manjinskih naroda Crne Gore “Saga svjetlosti”


Večeras je u Centru za kulturu  u Rožajama u organizaciji Centra za očuvanje i razvoj kulture manjina Crne Gore, promovisan Leksikon slikara manjinskih naroda “Saga svjetlosti”. Na promociji su pored direktora Centra za očuvanje i razvoj kulture manjina Salka Lubodera,  govorili  mr Aldemar Ibrahimović akademski slikar i mr Selma Đečević, likovna umjetnica i teoretičarka savremene umjetnosti.

Akademski slikar mr Aldemar Ibrahimović se osvrnuo na 12 slikara rožajskog kraja koji su zastupljeni u Leksikonu. Rožajske slikare koje karakteriše duboko individualna poetika i različito promišljanje života i svijeta likovnosti, povezuje jedna te ista nit, emotivna i ponekad nostalgična za krajem u kojem su ponikli. Preko ovih imena uočavamo još jednu specifičnost više rožajskih familija koje su likovnu umjetnost odabrale kao svoje porodično zanimanje. Ademagići, Kardovići, Ćatovići… Ustvari moglo bi se reći da ove porodice nisu odabrale umjetnost, već je umjetnost odabrala njih, ističe Ibrahimović.

U svom izlaganju o Leksikonu  Mr Selma Đečević, teoretičarka umjetnosti i likovna umjetnica je između ostalog  kazala: “Veoma je zanimljiva vezanost za zavičajni kraj brojnih umjetnika sa kojima nas leksikon upoznaje. U toj mjeri da bi, čini se, ovo moglo predstavljati posebnu – samostalnu temu nekog budućeg istraživanja. Kod nekih slikara „genius loci“ je prisutan tek u fragmentima i dalekim reminiscencijama, dok se na pojedinim mjestima taj duh predstavlja direktno – prezentuje se kroz motiv: u ambijentu, u koreografiji ili arhitekturi minulih vremena. Slikari ovdje, poput nekih neoromantičarskih hroničara bilježe i iz sjećanja zahvataju od istorije, obuhvataju najdirljivije slike prošlosti i tradicije koje se gotovo graniče sa snatrenjima. U nekom pomalo sjetnom duhu prikazuju se čardaci, kapije, usukani zvekiri, mušebaci, citadele, barke i primorske promenade… Integrišu se ovdje i izvorne umjetničke norme egzistancijalno – psihološke prirode. I nose sa sobom atmosferu melanholičnog putovanja slojevima kulture i istorije. Nostalgična atmosfera, moguće, proizilazi iz tvorčeve želje i težnje da na umjetničkom i životnom putovanju sačuva autohtonu snagu vrletnog ambijenta kao vrela koje ga je sudbinski odredio. Da sačuva – ili da bolje shvati i upozna samoga sebe: jer sve ta amblemična arhitektonika slike čini, upravo, dio složene kulturne istorije Crne Gore, koja održava njenu bogatu tradiciju kao nevidljivo tijelo naroda.”

Moderator promocije bila je Dženana Kuč.

AktuelnoKnjiževniProgrami

Komentari su onemogućeni