Monografija o Ismetu Hadžiću


Piše: Draško Došljak

U izdanju Savjeta Muslimana Crne Gore i Centra za očuvanje i razvoj kulture manjina Crne Gore nedavno je objavljena luksuzno opremljena monografija „Ismet Hadžić – čitav život“. Akademskom slikaru Ismetu Hadžiću (Rožaje, 1947) ovom knjigom stiže zasluženo priznanje za višegodišnji uspješan rad na polju likovne umjetnosti. U monografiji, na 243 strane, pored reprodukcija slika ovoga autora, dati su i izvodi likovnih kritika (na maternjem I engleskom jeziku), kao i fotografije sa mnogobrojnih izložbi, kolonija, prilozi iz štampe, i dr.

U uvodnom tekstu ove monografije, Šaćir Filandra piše: „Razumijevanje likovnog djela Ismeta Hadžića pretpostavlja poznavanje i tumačenje svijeta života ovog slikara, onog povijesnog, tradicijskog I suvremenog kulturnog i socijalnog ambijenta u kojem sam autor živi i stvara… Autorska prepoznatljivost i umjetnička autentičnost Hadžićevog likovnog iskaza čitanog kroz moju perspektivu, ogleda se u najmanje dva značajna momenta. Prvi se odnosi na autorovo isticanje jedinstva svijeta života promatranog, doživljavanog i predstavljanog iz vlastite, promatračeve perspektive. Svi likovi na Hadžićevim grafičkim listovima, u rasponu od ptica do ljudi, gledaju svijet iz vlastite perspektive, autor je maksimalno fokusiran na prikaz iskustva svijeta njegova promatrača/sudionika…Drugi momenat kojeg po ličnom razmišljanju ovih grafičkih listova želim istaći odnosi se na situacioni karakter
Hadžićeve likovnosti.

Sonja Milićević u tekstu „Intimna mitologija zavičaja“, koji je zastupljen u ovoj monografiji, ističe: U stvaralaštvu Ismeta Hadžića, dugom pet decenija, od početka postoji jedna nit koja se odmotava do današnjih dana. Celokupan njegov opus, koji se najodređenije može pratitikroz dva likovna postupka (slikarstvo i grafiku),obeležila je izvesna konstanta u likovnom promišljanju. U skladu sa Hadžićevom blagom i povučenom prirodom ona se ogleda u specifičnoj vrsti koncentracije koja ima čvrsto uporište u zavičajnom podneblju i njegovim krajolicima. Trajna opredeljenost za figuraciju, neiznalaženje iz klasičnih slikarskih postupaka i lirsko intoniranje predela, takođe potvrđuju kontinuitet njegovog slikarskog hoda u kome nema radikalnih promena“.

U studiji „Samorazumljiva dubina u grafikama Ismeta Hadžića“, Vuk Vuković zaključuje: „Grafika Crne Gore u Ismetu Hadžiću ima, danas, ono ponajbolje, riječ je o jednom umjetniku visokih kvaliteta koji savremenom, obezbićenom vremenu suprotstavlja radove ematski i tehnički prvorazredne, koji odgovaraju na sve zahtjeve Grafike kao medija koji je, sve su prilike, gotovo na zalasku,- svakako jeste u sumraku, i poznom dobu – u eri tehnoemancipacije kojim diktira dizajn, računarski superrealrender, instalacija i 3D simulacioni maketni koncept stvari i okoline, naselja i grada. Grafika se gura u poslednji red, tako da pojava umjetnika kakav je Ismet Hadžić nedvojbeno govori o nesvodivoj razlici utemeljenoj na dosljednosti i originalnosti…“

Danijela Purešević u svom eseju o likovnom stvaralaštvu Ismeta Hadžća podvlači: „Na Hadžićevim platnima, crtežima i grafikama, Hajla je dobila svoju do sada najzvučniju i najuzvišeniju odu. On Hajlu posmatra pogledom smirenog, strpljivog i posvećenog čoveka. I pomirenog čoveka. Ta gorostasna planina, sa svojih 2403 m, moćna je, surova, oštra, nepredvidiva…“

U dijelu ove monografije „Izvodi iz likovnih kritika“ zastupljeni su tekstovi:
Huseina Bašića, Predraga Čudića, Ibrahima Hadžića, Mladena Lompara, Ljiljane Hristove, Ismeta Rebronje, Jasmine tutorov, Džengisa Redžepagića, Draginje Kujović, Salka Lubodera, Anastazije Miranović, Pavla Goranovića, Sretena Vujovića,Enesa Halilovića, Ljiljane Zeković, Sonje Milićević, Ane Sindik.

U izvodu likovne kritike Mladena Lompara stoji: „Hadžić boju nanosi sitnim, nemirnim potezima, potencirajući tako dramatiku same scene. Ovim pastoralnim situacijama na svojevrstan, nostalgičan način upire prstom na savremeno, dehumanizujuće doba“.

Salko Luboder u ocjeni o likovnom stvaralaštvu predmetnog slikara, pored ostaloga, piše: „Služeći se crtežom kao dominantnom formom izražavanja u grafičkom iskazu, naravno uz stvaralačko umijeće i likovnu čaroliju, Ismet Hadžić uspijeva da dosegne ono za čim se u umjetnosti teži“.
Monografija o likovnom stvaraocu Ismetu Hadžiću potvrđuje da se radi o izuzetnom stvaraocu, ne jedinom iz svoje porodice, koji ostvaruje vrijedna djela na našoj likovnoj sceni. U monografiji je dat njegov stvaralački opus koji čitaoce mami svojom likovnošću. Tu je i Hadžićeva biografija! Jasna. Precizna. Zanimljiva. Uzorna.

Na kraju ovoga osvrta navodim rečenice Sonje Milićević: „Ovdje se priča o Ismetu Hadžiću ne završava. Ona se nastavlja na priču o „starom slikaru koji je pokazivao prijateljima svoju najnoviju sliku“. Ismet to zna i umije!

Čitav život – slika, stvara, izlaže! Ismet Hadžić u knjizi ČITAV ŽIVOT.

Objavljeno u 17. broju časopisa KOD

AktuelnoEseji-kritikaIzdavaštvoProdukcija

Komentari su onemogućeni