U organizaciji JU Centar za očuvanje i razvoj kulture manjina Crne Gore,  uz tehničku podršku JU Centar za kulturu Ulcinj – Gradske biblioteke, u Galeriji Doma kulture sinoć je u Ulcinju održano Veče ulcinjskih stvaralaca  pod nazivom „Tri portreta“.

O stvaralaštvu dr Ganija Karamanage, Ismeta Karamanage i Mustafe Canka govorili su Hajro Ulćinaku, književnik, Gazmend Čitaku, književnik i publicista, Ismet Kalaba, novinar i publicista i Salko Luboder, direktor JU Centar za očuvanje i razvoj kulture manjina Crne Gore.

Moderatorka programa je bila Ardita Rama, upravnica Biblioteke.

Govornici su kazali kako je predstavljanje  bogatog i sadržajnog stvaralaštva tri ulcinjska autora zahtjevna obaveza i delikatan zadatak. Najvažnije određenje trojice znamenitih Ulcinjana i markantnih stvaralačkih ličnosti  je svekolika promocija svoga grada. Svaki od njih na sebi svojstven način dao je doprinos da perom i ostalim aktivnostima predstavi Ulcinj na najbolji mogući način. Bogato kulturno – istorijsko nasljeđe, kao trajni amanet budućim generacijama u sredini koja baštini vjekovnu tradiciju, neprestana je građanaska i stvaralačka preokupacija trojice autora.

Njihove knjige govore o medincinskim fenomenima ovog grada, starim mlinovima, kaldrmama, građevinama, istorijskim ličnostima, lokalitetima i gradskom znamenju koje odoljevaju zubu vremena. Bogatu kulturnu baštnu, sadržajnu i dugu tradiciju, prirodne i turističke vrijednosti ovi autori su predstavili na najbolji mogući način, dajući im svoj pečat, čineći ogroman doprinos u očuvanju bogate istorije ovog drevnog grada.

Pored jedinstvenih kulturno – istoriskih i prirodnih prepoznatljivosti, u Ulcinju se kroz generacije baštine dobri međunacionalni odnosi. Ljudi različitih vjera i nacionalnosti ovdje  vjekovima žive jedni sa drugima i čine ovaj grad svojevrsnom interkulturalnom oazom. To su vrijednosti koje su oduvijek definisale Ulcinj. Trojica ulcinjskih stvaralaca, pored ostalih, prepoznatljivi su promoteri multikulturalnih vrijednosti i interkulturalnih prožimanja.

Odlika koja povezuje trojicu stvaralaca ogleda se u činjenicama da vole svoj grad, svoj zavičaj, imajući istovremeno kosmopolitsku orijentaciju, i svakako uzoran su primjer zajedničkog života. Njihove knjige pisane na albasnkom i crngorskom jeziku umnogome doprinoseći uspostavljnaju životnih i civilizacijskih mostova u Ulcinju i Crnoj Gori.

 

 

 

Komentari su onemogućeni