U organizaciji JU Centar za očuvanje i razvoj kulture manjina Crne Gore i Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore sinoć je u Domu kulture “Josip Marković” – Donja Lastva, u Tivtu, održana promocija knjige „Poezija bokeljskih Hrvata” – antologija hrvatskog pjesništva od 16. do 21. stoljeća.
Priređivači Antologije su mr Božidar Proročić i dr Željka Lovrenčić.
Izdavač je JU Centar za očuvanje i razvoj kulture manjina Crne Gore.
Knjiga o pjesništvu bokeljskih Hrvata je prvi antologijski izbor koji obuhvata period od pet vjekova, u kojem je zastupljen jedan broj pjesnika kojih nije bilo u ranijim izborima. Istina, bilo je i prije antologijskih pregleda bokeljskog pjesništva za određene, kraće vremenske etape koji su omogućavali manje ili više ograničen uvid u cjelokupnost pjesničkog stvaralaštva Boke. Međutim, pjesnički niz sa vremenskim kontinuitetom od početka 16. vijeka do današnjih dana i recentnim pjesništvom Boke kotorske, posebna je vrijednost ove knjige.
Govorili su: književnik i publicista mr Božidar Proročić, prof. Veljko Đukanović, književnik Adrijan Vuksanović i direktor Centra za očuvanje i razvoj kulture manjina Crne Gore Salko Luboder.
U obraćanju Božidara Proročića, prožetom dubokom zahvalnošću i poštovanjem prema nasljeđu bokeljskih Hrvata, naglašeno je bogatstvo i slojevitost njihove književne baštine koja se proteže kroz pet vijekova. Sa izuzetnom pažnjom i stručnošću Proročić naglašava značaj Antologije kao monumentalne publikacije, koja ne samo da istražuje već i sa ljubavlju prezentuje kulturnu, jezičku i identitetsku baštinu Hrvata u Crnoj Gori. Antologija, istakao je Proročić, nije samo zbir poezije, ona je kapija ka razumijevanju i priznanju bogatstva koje se krije u raznovrsnosti i jedinstvenosti bokeljskih Hrvata. Ona obogaćuje kulturni mozaik ne samo Crne Gore već i šire, pružajući čitaocima priliku da otkriju i cijene do sada neotkrivene dragulje hrvatske književnosti. Kroz pažljivo odabrane stihove i autore, neki od kojih su do sada bili nepravedno zanemareni, Antologija otvara nova poglavlja u razumijevanju i valorizaciji kulture manje brojnih naroda, nudeći jedinstven uvid u široku paletu ljudskih iskustava i emotivnih stanja iskazanih kroz poeziju. Proročić je zaključio da Antologija predstavlja značajan korak u očuvanju i promociji ne samo hrvatske već i crnogorske kulturne baštine, čime se potvrđuje neiscrpna vrijednost umjetnosti u povezivanju prošlosti sa sadašnjošću ali i budućnošću.
Profesor Veljko Đukanović ukazuje da značajno mjesto u Antologiji zauzimaju ljubavne pjesme, ali i poezija koja govori o smislu ljudskog postojanja, kao i o prolaznosti života. Značaj ove Antologije, ističe Đukanović, ogleda se u tome što su svi zastupljeni autori Boku doživljavali kao svoju, a ipak su ostali vjerni svom hrvatskom identitetu. Jezik kojim su pisali je izvorni jezik bokeljskih Hrvata u određenim razdobljima i on ostaje kao svjedočanstvo jednog vremena.
Profesor Đukanović je naveo i da su kod većeg broja pjesnika dati prelijepi opisi Boke s jednom dozom divljenja i glorifikacije njenih gradova.
Adrijan Vuksanović je naglasio da Antologija ima emancipatorski i misionarski karakter. Njena emancipatorska uloga okrenuta je unutar hrvatske nacionalne zajednice, dok se njena misionarska svojstva ogledaju kroz činjenicu da se Hrvati Boke kroz ovu publikaciju legitimišu prema drugima bogatstvom svoje književne tradicije i vrijednostima svoje kulturne baštine. “Centar za očuvanje i razvoj kulture manjina Crne Gore daje konkretan doprinos vrijednostima multikulture naše države na pravi način afirmišući prepoznatljivosti svih u okviru koji se zove Crna Gora”, kazao je Vuksanović, ističući da je Antologija njeno bogatstvo kojim se može predstavljati pred svijetom.
Potencirajući vrijednost rada na izradi Antologije mr Božidara Proročića, jednog od priređivača, Vuksanović je ocijenio da o drugom afirmativno može govoriti onaj koji je siguran u svoje vrijednosti i sopstveni identitet.
Salko Luboder je istakao da Antologija daje se značajan doprinos očuvanju i unapređenju kulture, duhovnosti i indentiteta Hrvata u Crnoj Gori, što je saglasno temeljnim odrednicama programskog djelovanja i institucionalnlnim ciljevima Centra za očuvanje i razvoj kulture manjina Crne Gore.
Knjiga će omogućiti šire upoznavanje sa kulturnom i književnom baštinom Hrvata u Crnoj Gori, doprinoseći multikulturalnim vrijednostima i interkulturalnim prožimanjima. „ Objavljivanjem ove knjige Javna ustanova Centar za očuvanje i razvoj kulture manajina Crne Gore se još jednom legitimiše kao ozbiljan izdavač i ustanova kulture čija izdavačka djelatnost posljednjih godina skreće pažnju kulturne i umjetničke javnosti u Crnoj Gori i u regionu“, zaključio je Luboder.
Moderatorka programa bila je Vesna Šoškić.
