Centar za očuvanje i razvoj kulture manjina Crne Gore“ i Romska organizacija mladih “Koračajte sa nama – Phiren amenca” organizovali su povodom 5. novembra Svijetskog dana romskog jezika javno predavanje na Pravnom fakultetu u Podgorici, na temu istorije romskog jezika. Na početku događaja, mlade Romkinje Jasmina i Rosalinda recitovale su poeziju od autora Alija Krasnici pod nazivom “Munri dej” (Moja majka),na romsko-crnogorskom jeziku.
Predavanje na temu romskog jezika održao je Dr.sc. Ljatif Demir, profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. On je na samom početku predavanja prisutnima kazao da je status romskog jezika trenutno poput leptira. „Leptir bez krila je samo običan crv, mi moramo romskom jeziku dati krila kako bi on oživjeo i bio poput leptira“.Demir je zatim objasnio korijene romskog jezika koji, kako kaže, potiče iz sanskrita, jednog od najstarijih jezika kojim se govorilo i između 1500 p.n.e i 500 godine p.n.e. „Romski jezik je indoarijski jezik. Kada govorimo o indoarijskom jeziku, tada govorimo o skupini od 500 srodnih jezika koji se govore duž Indije, Pakistana i Bangladeša, i u drugim južnoazijskim zemljama, jezici koji tu spadaju su Hindu, Urdu, Bengali i Gudžarati”, objasnio je Demir.
Romski jezik je jedan od suštinskih elemenata nacionalnog i kulturnog identiteta Roma. S toga, negiranje ili osporavanje romskog jezika u bilo kom obliku je negiranje i osporavanje identiteta Roma.
Na kraju predavanja prisutni su se interesovali kako Crna Gora može raditi na obezbjeđivanju kadra koji bi radio u nastavi, a profesor Demir je objasnio načine na koje se ovo pitanje može riješti. Jedan od načina je da država podrži studije mladih Roma i Romkinja na Filozofkom fakultetu na kojem bi po završetku studija dobili zvanje diplomiranih profesora romskog jezika, a drugi način je da država organizuje na već postojećem fakultetu za jezik i književnost gostujuće predavanje za predmete programa Romistike.
Izedina Agović Škrijelj iz Centra za očuvanje i razvoj kultura manjinja pozdravila je prisutne i čestitala svim pripadnicima romske zajednice Svetski dan romskog jezika. Ona je podsetila da CEKUM podržava ravoj romskog jezika kroz objavljivanje knjiga romskih autora. Ona je kazala da je predavanje profesora Demir CEKUM sa zadovoljstvom podržao i da će u nastavku nastaviti sa saradnjom sa NVO Phiren amenca u cilju očuvanja identiteta romske zajednice u Crnoj Gori.
Elvis Beriša, izvršni direktor Romske oganizacije mladih „Koračajte sa nama – Phiren amenca“ na otvaranju predavanja čestitao je svim pripadnicima romske populacije Svjetski dan romskog jezika i pozvao ih da rade na očuvanju i razvoju romskog jezika. Beriša je obasnio da je od 2015. godine UNESCO proglasio 5. novembar za Svjetski dan romskog jezika.On je podsetio da je Crna Gora potpisala Evropsku konvenciju o regionalnim i manjinsksim jezicima te da se obavezala da će ispuniti uslove da Romi ravnopravno koriste romski jezik u privatnom i javnom životu.
Dr. Ljatif Demir, rođen je 1961.g. u Skoplju, gdje je diplomirao na Filološkom fakultetu. Magistrirao je književnost, I doktorirao na Odsjeku za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Autor je nekoliko zbirki poezije i proznih i dramskih tekstova te prevodilac na romski jezik.
Ppočetnik mnogih procesa koji su obogatili romski jezik, kulturu i književnost u Evropi.
Autor je sljedećih djela: Mahaatma (poezija-1996); 9 Dječje priče (1996); Romi u makedonskoj književnosti, muzici i filmu (2002); a koautor u djelima: Romski jezik 1 (2005); Romi, njihova povijest običaji, tradicija, jezik i praznici (2006); Ilustriran recnik – Ajde da ucime romski, makedonski i angliski (1998); Kratka istorija na Romite (2005); “Stari romski prikazni” (2006); Romsko-makedonski i makedonsko-romski rečnik (2010); Gramatika na romskiot jazik (2010 Gramatika romskog jezika (2012); Romani čhib thaj specifike e romane kulturake 1 (2014); Romani čhib thaj specifike e romane kulturake 2 i Romani čhib thaj specifike e romane kulturake 3 (2015); Romsko-crnogorski i crnogorski romski rječnik (2015). Kao prevodilac i lektor učestvovao je u radu djela „Bela Kula“ (F. Redzeposki, 1996); Izbor poezije Federika Garsije Lorke (1996); Otvori gi portite ( S. Demirov,1997); Prijevod scenarija i sinhronizacije na romskom jeziku filma “JESUS” (New Life Films, Orlando, USA-1997); Svetlinata nacvetot ( S. Iljaz, 2001) i dr. U razdoblju od 1996 – 2015 preveo jea romskom jeziku zvanične dokumente i materijala za Ministarstva i Vlade Makedonije, BiH, CoE, Crne Gore i Hrvatske.
Za svoj rad nagrađivan je književnim nagradama i priznanjima za rad na jeziku u Italiji, Makedoniji, Švedskoj i Hrvatskoj.
