Održano predavanje „Tradicija, kultura i istorija Roma u Crnoj Gori, izazovi i perspektive“


U susret obilježavanju 8. aprila – Međunarodnog dana Roma, Centar za očuvanje i razvoj kulture manjina Crne Gore u saradnji sa romskom organizacijom mladih “Koračajte sa nama – Phiren Amenca” danas je u multimedijalnoj sali KIC-a “Budo Tomović” organizovao predavanje  Tradicija, kultura i istorija Roma u Crnoj Gori, izazovi i perspektive“.

Govorili su dr Vesna Rasulić Delić, etnološkinja i antropološkinja,  Senad Sejdović, potpredsjednik Savjeta Roma u Crnoj Gori  i Elvis Beriša, izvršni direktor Romske organizacije mladih “Koračajte sa nama – Phiren Amenca”.

Predavanju su prisustvovale predstavnice Kabineta predsjednika Vlade Maida Gorčević i Vanja Janjušević.

Moderator je bio Miomir Maroš.

U muzičkom dijelu programa učestvovala je Amila Ašimović, učenica Srednje muzučke škole “Andre Navara”.

Dr Vesna Rasulić Delić, ističe da u Crnoj Gori prepoznajemo romske subgrupe na koje su razni narodi iz okruženja kroz istoriju ostavljali različite kuturološke uticaje, tako da su oni koji su tu najduže donekle asimilirani.

“Međutim, ono što ih sve povezuje to je jezik i porijeklo, a prihvatanje tuđih običaja i kulture nije vršeno bez neke suštine. Manjinske zajednice prihvataju elemente kulture tako što ih provlače kroz svojevrstan kulturoloski filter i prilagođavaju svojim strukturama koje već odavno postoje. Taj proces nije jednolinijski i u tom smislu romska kultura nije homogena, naptotiv-  heterogena je. U novije vrijeme počinju i previranja unutar romske zajednice, što je rezultat različitih uticaja u doba tranzicije, ali to ne znači da etničke granice nijesu postojane. Drugim riječima, romska kultura u Crnoj Gori je podložna promjenama ali ona i dalje ostaje romska. Ostaje kompleksna, heterogena i dinamična.  I kada govorimo o kulturi Roma, govorimo o raznim segmentima romskog zivota – tradiciji, religiji, kulturi odijevanja, materijalnoj i nematerijalnoj baštini, modernim tehnologijama, usmenom stvaralastvu, muzici i još mnogo toga” – kazala je Rasulić Delić.

Senad Sejdović podsjeća da Međunarodni dan Roma danas u mnogim državama prerasta u nedjelju Roma. Ukazujući na način njihovog života kazao je da su Romi kao nomadski narod uvijek putovali, živeći teškim i napornim životom – istrajavali su pretežno baveći se zanatstvom i nerijetko primajući lokalne običaje i kulturu.

 Govoreći o njihovom jeziku Sejdović je istako da je standardizacija romskog jezika  dug proces, pored ostalog i zbog toga  jer ima 14 dijalekata, a ti dijalekti pretežno budu upravo mješavima sa lokalizmima. Bez obzira na sve – svi se jako dobro razumijemo, naglasio je Sejdović i ocijenio da se problemi Roma u Crnoj Gori rješavaju sistematski i dugoročno, tako da je jedna od bitnijih obaveza upravo standardizacija jezika.

Elvis Beriša, Miomir Maroš,Vesna Rasulović Delić, Senad Sejdović

Elvis Beriša, dajući kratak istorijski osvrt, kazao je da su Romi u Crnu Goru došli za vrijeme kralja Nikole sa prostora Bosne. “U to vrijeme su se bavili zanatima, najtežim i najslabije plaćenim poslovima. Drugi veliki dolazak Roma je bio 60-tih godina prošlog vijeka, i treći 90- tih, kada su Romi došli kao izbjeglice sa Kosova. Najveći dio Roma danas u Crnoj Gori nemaju dovoljna saznanja o tome kada i kako su je naselili, ali imaju jedan zajednicki stav, a to je da žele da se integrišu, da rade i žive u Crnoj Gori”, rekao je, pored ostalog, Beriša.

Uz Međiunarodni dan Roma Beriša je ukazao i na druge važne datume: “Pomenuću 16. maj koji se obilježava kao Dan otpora, a vezan je za jedan tragičan događaj u Aušvicu kad je trebalo da budu pogubljeni, oni su se dogovorili i pruzili otpor. Takođe, veoma bitan dan je i 2. avgust – Međunarodni dan holokausta, kaji se obiljezava u spomen svim žrtava Drugog svjetskog rata, u kojem se računa da je stradalo oko 500.000 Roma”.

U Crnoj Gori nam je pružena ruka saradnje i u njoj želimo da budemo prihvaćeni i socijalizovani, zaključio je Beriša.

Salko Luboder

Salko Luboder, direktor Centra za očuvanje i razvoj kulture manjina Crne Gore podsjetio je na programske aktivnosti Centra koje se odnose na afirmaciju kulture Roma.

“Centar je objavio prvu knjigu na standardizovanom romskom jeziku “Eremit” Ruždije Rusa Sejdovića, potom još dvije knjige na romskom i crnogorskom  jeziku istog autora – “Svjetlost u ponoć” i “Kosovo karusel”. Centar je 2011.godine pokrenuo časopis na romskom jeziku “Alav”, što je predstavljalo novu eru u prezentaciji kulture i života Roma u Crnoj Gori. Izdavanje časopisa je kasnije preuzeo Savjet Roma u Crnoj Gori. Isto tako, Centar je organizavao nekoliko predavanja i okrugih stolova posvećenih Romima, a u časopisu “Kod”, koji izdaje Centar,  objavljeni su brojni tekstovi o životu i važnim pitanjima vezanim za Rome”, kazao je Luboder.

AktuelnoProgramiTribine-predavanja

Komentari su onemogućeni